Narodni muzej Zadar objavio je zbornik izabarnih radova Olge Oštrić (Petrinja, 1922.), prve etnologinje u sjevernoj Dalmaciji i umirovljene kustosice Etnološkog odjela zadarskog muzeja. Uvodni dio knjige sadržava tekst njezine nasljednice na stručnim poslovima Jasenke Lulić-Štorić uz izložbu o etnografskom radu Olge Oštrić i popis izloženih predmeta. Sanja Potkonjak s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu donosi tekst intervjua s Olgom Oštrić, njezina sjećanja na školovanje, etnološki rad i istraživanja te druge osobne "etnološke priče". U zborniku je i tekst Šime Batovića, objavljen 1988., uz 65. obljetnicu života i 40. obljetnicu stručnog raad Olge Oštrić (Vjesnik muzealaca i konzervatora Hrvatske, br. 1/2, 1988.). Zbornik sadržava i 27 tekstova Olge Oštrić obljavljenih u različitim časopisima i zbornicima. U njima je autorica većinom pisala o narodnim nošnjama, nakitu i postupcima tkanja na području sjeverne Dalmacije (na otocima Lopudu, Pašmanu, Dugom otoku, okolici Biograda, Novigrad itd.), ali i o tradicijskom obrtu (posebice o lončarstvu), običajima i dječjim igrama. Objavljeni su i tekstovi o etnografskoj filmskoj dokumentaciji, Etnografskom odjelu Narodnog muzeja u Zadru te o neostvarenoj ideji i koncepciji Etnografskog muzeja u Zadru.

Međunarodni simpozij "(Novo)medijska umjetnost u muzejima - produkcija - čuvanje - prezentacija" održan je od 15. do 17. listopada 2008. g. u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke u Rijeci. Cilj simpozija bio je okupiti domaće i inozemne kustose, stručnjake novih medija, umjetnike, stvaratelje i ljude koji imaju iskustva u stvaranju, skupljanju i čuvanju djela na novim medijima kako bi se riješile eventualne nejasnoće, dvojbe i problemi svakodnevne muzejske prakse u rukovanju njima. Istoimeni zbornik radova donosi 18 pristiglih izlaganja u četiri tematske cjeline. Prva tema - "Umjetnost u okruženju novih tehnologija" donosi četiri teksta: "Razgranata složenost" (Nina Czegledy), "Virtualni kustos" (Igor Španjol), "Curediting - kontekstualizacija internetske umjetnosti" (Brigit Rinagl, Franz Thalmair), "Čudovišta, razna" (Peter Tomaž Dobrila). U drugoj tematskoj cjelini - "Novi mediji i kulturno naslijeđe" objavljena su dva rada: "Multimedija u muzejskom okruženju" (Maja Šojat-Bikić) i "Očuvanje muzejskih e-objekata" (Hrvoje Stančić). Autori priloga treće tematske skupine - "Globalni informacijski sustav i umjetnička produkcija" medijski su umjetnici Dalibor Martinis, Tomislav Brajnović, Dan Oki te kustosi i likovni kritičari Vasja Nagy i Silva Kalčić. Posljednja cjelina - "Iskustva iz muzejsko-galerijske prakse" donosi radove Leile Topić (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb), Klaudija Štefančića (Galerija Galženica, Velika Gorica), Branke Benčić (Pula), Sanje Kojić-Mladenov (Muzej savremene umjetnosti, Novi Sad), Annete Dekker (Nizozemski medija-art institut, Amsterdam), Sunčice Ostojić i Olge Majcen-Linn (Kontejner, Zagreb). Sadržan je i vrlo koristan rad dr. sc. Mate Kukuljice o aktualnim problemima u čuvanju i zaštiti audiovizualnoga gradiva. Radovi su popraćeni i sažecima na engleskom jeziku.

Roberto de Visiani, priznati hrvatski botaničar, pjesnik i filozof, jedan od začetnika moderne botanike u Italiji.

Knjiga 1.: Predratni radnički i komunistički pokret, NOR, i socijalistička revolucija na području Trebinja o maja 1942. godine