Tema broja: Budućnost gradskih muzeja u Hrvatskoj

Tema broja: Muzeji na otocima. Tema broja časopisa IM 54/2023 muzeji su na našim jadranskim otocima. U suradnji s muzealcima – kustosima i voditeljima otočnih muzeja – ideja je bila progovoriti i izdvojiti izazove, ali i prednosti s kojima se u svome radu suočavaju. Kroz dvadeset i jedan autorski prilog teme broja – kolega iz muzeja na otocima Cresu, Lošinju, Korčuli, Hvaru, Braču, Murteru i poluotoku Pelješcu, i kolega iz drugih muzeja koji su pisali o projektima na otocima Zlarinu i Pašmanu – dobili smo priliku upoznati se s programima, aktivnostima i inicijativama koje poduzimaju, kao i s dragocjenim djelovanjem njihovih prethodnika te o gotovo cijelom stoljeću zajedničkog sudjelovanja u misiji čuvanja kulturne baštine hrvatskih otoka. Prema podatcima iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj, kao i iz Registra muzeja, galerija i zbirki u RH (OREG), koji se vode pri Muzejskome dokumentacijskom centru, od 171 zakonski registriranog muzeja na osam otoka (Brijuni, Lošinj, Cres, Pag, Murter, Brač, Hvar, Korčula) i poluotoku (Pelješac) osnovano je 16 muzeja i 6 muzejskih zbirki koje djeluju u sastavu otočnih ili drugih muzeja (npr. Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Narodnog muzeja Zadar, Muzeja općine Jelsa, Strossmayerove galerije starih majstora HAZU), što čini udio od 12,28 %. Muzejski dokumentacijski centar nastoji mapirati stanje u praksi i prikupiti podatke o svim muzejskim institucijama i entitetima u Hrvatskoj bez obzira na njihov pravno-administrativni status, pa se u njegovu stručnom Registru pohranjuju podatci o muzejima i muzejskim zbirkama koji samo djelomično zadovoljavaju ili uopće ne zadovoljavaju uvjete propisane Zakonom o muzejima, ali posjeduju muzejsku građu te su nam iznimno važni kao pokazatelji inicijativa koje katkad s više ili manje uspjeha tijekom nekoliko desetljeća djeluju na terenu, i prije svega su izraz želje lokalnog stanovništva da se sačuva baština njihovih otoka. Slijedom podataka iz Upisnika i OREG-a možemo rezimirati da na otocima djeluje 30 muzejskih entiteta – muzeja, muzejskih zbirki i stalnih muzejskih zbirki, s tim da bi se u daljnjim istraživanjima morao analizirati i posljednjih godina sve učestaliji fenomen interpretacijskih centara na otocima, kojih smo u ovome trenutku izdvojili 15, a vjerojatno je da će ih u skorije vrijeme biti i više. Kako bi se iskoristili potencijali otoka te utjecalo na bolji i kreativniji život lokalnih zajednica u kojima djeluju, jednako koliko i na razvoj kulturnog turizma kao jednog od segmenata turističke industrije, iznimno je važno prepoznati upravo ulogu kulture, baštine i, pogotovo, muzeja i muzejskih profesionalaca na otocima. Njihov je uspjeh prije svega rezultat upornog rada i entuzijazma, ali to katkad nije sasvim dovoljno. Muzejska nas zajednica posljednjih godina upozorava na probleme vezane za nedostatno financiranje programa, poteškoće rada u adaptiranim povijesnim zgradama te u vezi s tim i na otežavajuće prilagodbe prostora slabije pokretnim osobama. U posljednje vrijeme pojavili su se sve brojniji problemi s poplavama i obalnim erozijama zbog porasta razine mora i jačanja oluja. Dugogodišnji problemi vezani su i za nedostatak kako stručnoga, tako i tehničkog osoblja za kvalitetno obavljanje redovite muzejske djelatnosti, kao i onih sadržaja koji nisu osnovna djelatnost muzeja, ali ih muzealci obavljaju svjesni da su to sve potrebe šire zajednice. Unatoč mnogim problemima, svi će muzejski djelatnici u konačnici zaključiti da im je njihov posao važan i da su ponosni što su dio muzejske priče jer su svjesni koliko su muzeji na otocima važni ne samo kao akteri muzejske djelatnosti nego i kao partneri u suradnji s lokalnim i nevladinim organizacijama te kao inicijatori i nositelji kulturnog razvoja. (L. Dražin-Trbuljak) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-19-03-2024#informatica)

Tema broja: Baština i igra. Budući da je igrifikacija danas rastući trend u baštinskom sektoru kako u praktičnoj primjeni tako i u stručno-znanstvenim istraživanjima novi broj časopisa Muzeologija posvetili smo upravo temi „Baštine i igre“ jer se u dobu kada se naglasak stavlja na razvoj publike, elementi igre u baštinskom sektoru prepoznaju ne samo u kontekstu edukacije nego i zabave. Najnovije godišnje izvješće Entertainment Software Association (ESA) o navikama igranja video igara u Americi navodi kako danas 66 % Amerikanaca – više od 215 milijuna ljudi svih dobi i podrijetla – redovito igra video igre. Digitalne igre ili njihovi specifični aspekti su zbog privlačnosti među i mlađim i srednjim generacijama prožele ne samo slobodno vrijeme nego i profesionalna područja – korporativno poslovanje, obrazovanje, umjetnost i kreativnu industriju, a muzeji i druge baštinske ustanove nisu iznimka. Implementacija elemenata videoigara danas je u praksi sve raširenija jer se njima uvode novi načini prenošenja znanja o kulturi, promociji shvaćanja o potrebi zašite i uvažavanja različitih kulturnih objekata i/ili praksi iz prošlosti te učenja o svojoj ili tuđoj baštini. Pozitivan utjecaj videoigara i igraćih elemenata na korisnike odlučujući je čimbenik za spoj igara i baštine u digitalnom okružju pa se i u muzejskim okvirima, elementi igara sve više koriste kao alat za održavanje, povećavanje i diversifikaciju zajednica korisnika. Ovim brojem Muzeologije namjera nam je bila, kako kaže naša gostujuća urednica dr. sc. Željka Miklošević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, učiniti korak prema promatranju, istraživanju i propitivanju kompleksnijih poveznica koje nastaju između muzeja i baštine s jedne te digitalnih igara s druge strane. Ovdje se promatraju videoigre i igrifikacija kao sve rašireniji kreativni načini komunikacije baštinskih informacija i to zasnivajući poglede autora kako na pozitivnim učincima takvih proizvoda, tako i na kritičkom promišljanju u pristupima njihovog oblikovanja. Praćenjem, propitivanjem, testiranjem i evaluacijom sadržaja moguće je utvrditi stupnjeve odnosa između baštine i igre, načine na koje se baština koristi u kontekstu digitalnih igara i ostvaruje li se, i na koje načine, pozitivan utjecaj na korisnike. Bit praktičnih rješenja je pronaći balans između komercijalnog, zabavnog i edukativnog, ozbiljnog aspekta. (Maja Kocijan)