Sve aktualnija problematika sponzorstva u muzejima tema je prvog dvobroja MDC-ova časopisa "Informatica Museologica" za 2005. godinu (36, 1/2, 2005.). Tematski blok časopisa sadržava program i pet izlaganja autora sa Seminara o sponzorstvu u muzejima, koji je organizirao Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 17. i 18. listopada 2005. godine u Muzeju "Mimara". M. Margitich i J. Gara donose prikaz fundraisinga i financiranja izložaba Museum of modern art (New York) te o njegovim kapitalnim kampanjama; J. Marland daje prilog o velikim donatorskim kampanjama u europskim institucijama, S. Pintarić predstavlja marketinške izazove nove zgrade i preseljenja Muzeja za suvremenu umjetnost u Zagrebu; J. Vukmir analizira odnos muzeja i sponzora muzeja i kulture u Hrvatskoj tijekom posljednjih petnaestak godina. Rubrika "Riječ je o" donosi prilog Mirje Lovrić o djelatnostima Hrvatskoga pomorskog muzeja Split, koji se nadovezuje na tematiku "Informatice Museologice" posvećene pomorskim muzejima i zbirkama u Hrvatskoj (35, 3/4, 2004.). Objavljeni tekst, nažalost preminulog, prof. dr. Ive Maroevića "Muzejski predmet kao povijesni izvor i dokument" iznesen je na savjetovanju ICOM-ICOFOM-a u Kordobi (listopada 2006. godine). Časopis donosi i priloge o obilježavanju Međunarodnog dana muzeja 2005.godine u hrvatskim muzejima i galerijama, prikaze izložaba (Narodni muzej Zadar), priloge uz obljetnice djelovanja (80. godina Gradskog muzeja Varaždin) i druge tekstove recentne muzeološke problematike.

Četverobroj časopisa "Informatica Museologica" za 2006. godinu (37, 1/4, 2006.) donosi 40 priloga hrvatskih i inozemnih muzejskih i baštinskih stručnjaka. Tematski je blok časopisa ("Destination, new museum, building") posvećen Međunarodnom skupu direktora muzeja suvremene umjetnosti, održanome u organizaciji zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti (od 22. do 24. lipnja 2006.). U njemu su objavljena izlaganja 14 autora iz muzeja suvremene umjetnosti koji su u novije vrijeme otvoreni ili su pred presljenjem u novu muzejsku zgradu. Uz predstavljanje inozemnih muzeja (Museum Essl u Klosterneuburgu, Kunsthaus u Grazu, Ludwig Museum u Budimpešti, Riga Contemporary art Museum u Rigi, Museum of Modern Art u Varšavi, New Museum u New Yorku itd.) predstavljena su i tri muzeja iz Hrvatske (Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galerija umjetnina Split i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu). U rubrici "Riječ je o" objavljeni su tekstovi muzeoloških koncepcija zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti autora Nade Beroš i Tihomira Milovca "Zbirke u pokretu" te rad dr. sc. Zvonka Makovića "Stalni postav Muzeja suvremene umjetnosti". Rubrika "Iz muzejske teorije i prakse" donosi prilog Jerice Ziherl o novom postavu Muzeja Lapidarium u Novigradu, evaluaciju izložbe "Dobro mi došel prijatel - Viki Glovacki" Muzeja grada Zagreba autora Maje Šojat-Bikić i Borisa Mašića te prikaz multimedijske interaktivne izložbe "Xocoatl - priča o čokoladi" Irene Sertić. Iz Personalnog arhiva MDC-a prenesen je tekst intervjua vođenoga s mr. sc. Marijanom Susovskim (autorice Jozefine Dautbegović, više arhivske tehničarke MDC-a), dan je statistički pregled muzejske djelatnosti hrvatskih muzeja, galerija i zbirki (Markite Franulić, više dokumentaristice MDC-a) te anotirana bibliografija stručnih radova za zvanja u muzejskoj struci u 2006. (Snježane Radovanlije Mileusnić, više knjižničarke MDC-a). Detaljno su predstavljene aktivnosti hrvatskih muzejskih ustanova u povodu Međunarodnog dana muzeja 2006., a u rubrici "Zaštita" objavljeno je cjelovito izvješće o provedenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na kaputu-fraku obitelji Gozze iz Dubrovnika autorice Danijele Jemo. Navedeni i ostali prilozi iz časopisa većinom su popraćeni crno-bijelim ilustracijama i sažecima na engleskome jeziku.

Tema prvog dvobroja (1/2) za 2007.g. časopisa "Informatica Museologica" nosi naslov "SOS za industrijsku i tehničku baštinu" i okuplja 11 priloga hrvatskih muzealaca, arhitekata i konzervatora. To su "Iba Emscher Park: kreativni pristup industrijskom naslijeđu" (Nikša Božić i Sanja Gašparović), "Zagrebačka industrijska baština u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske: pregled, stanje, potencijali" (Goran Arčabić), "Tehničko naslijeđe 19. i 20. stoljeća kao dio gradskog identiteta Zagreba" (mr. sc. Ljiljana Šepić), "Željeznička industrijska baština – resursi koji vape za identifikacijom i valorizacijom" (Helena Bunijevac), "Zaštita i obnova industrijskog krajolika željeznice u Zagrebu: mogući koncept razvoja" (mr. sc. Biserka Dumbović Bilušić), "Trideset godina belišćanskog Muzeja" (Zdenka Frajtag), "Lokomotiva u neobaroknoj palači?! " (Katarina Marić), "Gradska munjara kao dio industrijske baštine grada Siska" (Vlatko Čakširan), "Baština tehničke kulture na širem području Ivanić Grada" (Vida Pust Škrgulja), "Tehnička zbirka Muzeja Brodskog Posavlja" (Ivanka Cafuta), "Retro Computer Club – Peek & Poke" (Svetozar Nilović). Rubrika "Riječ je o" donosi opsežan i detaljan tekst s vodičem kroz novi stalni postav Rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu autorice Mateje Brstilo Rešetar koja je, uz Renata Filipina, autorica koncepcije stalne muzejske izložbe o Tesli. Časopis donosi i građu o tri značajna hrvatska muzealca: Stanko Staničić autor je teksta o Zdenku Vojnoviću (1912.-1954.), ravnatelju i istaknutom stručnjaku Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, a Jozefina Dautbegović vodila je intervjue s Tulliom Voranom i dr. sc. Ivom Maroevićem za MDC-ov Arhiv zaslužnih muzealaca. Dani su prikazi novijih izložaba i projekata hrvatskih muzeja i galerija (Zavičajni muzej Biograd na Moru, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, Muzej grada Šibenika, Muzej grada Trogira, Etnografski muzej Istre u Pazinu) te izvješća s međunarodnih konferencija. Objavljena je analiza stanja informatiziranosti hrvatskih muzejskih knjižnica na temelju MDC-ove ankete provedene 2007.g. (Snježana Radovanlija Mileusnić). Tekstovi su ilustrirani crno-bijelim fotografijama te popraćeni sažecima na engleskome jeziku.

Četveroboj 39. godišta MDC-ova časopisa "Informatica Museologica" (39, 1/4, 2008.) posvećen je temi povijesnih muzeja, na što upućuju i ilustracije na ovitku. Na naslovnici je unutrašnjost bivše Tvornice duhana Zagreb, namijenjene smještaju Hrvatskoga povijesnoga muzeja, a na poleđini ovitka je ilustracija iz suvremenoga, vrsno dizajniranoga stalnog postava Kuće terora u Budimpešti (Mađarska). Tematici broja svoj su prilog dali autori iz inozemstva i iz hrvatske muzejske zajednice. Stalni postav u Nacionalnome muzeju japanske povijesti predstavio je Tsutomu Saito, metode skupljanja građe u Muzeju suvremene njemačke povijesti opisao je Dietmar Preissler, preobrazbu Muzeja revolucije Celje u profesionalan, zanimljiv i popularan Muzej novije povijesti opisala je Tanja Roženbergar Šega, Gernički muzej mira u Baskiji (Španjolska) predstavljen je u prilogu Iratxe Momitio, a rad Dokumentacijskoga centra nacionalsocijalizma u Kölnu u tekstu Barbare Kirschbaum. Povijest i fundus te perspektive rada Hrvatskoga povijesnoga muzeja u Zagrebu opisala je njegova ravnateljica Ankica Pandžić, a prikaz izložbe "Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. - 1995." Muzeja suvremene povijesti Dubrovnik priredila je Varina Jurica Turk. Prikaze inozemnih povijesnih muzeja dale su djelatnice MDC-a Lada Dražin-Trbuljak, Višnja Zgaga i Markita Franulić, a građu Arhiva Domovinskoga rata MDC-a opisala je Iva Validžija. Ostale stalne rubrike "Informatice" ("Riječ je o", "Iz muzejske teorije i prakse", "Iz dokumentacijskih fondova MDC-a", "Pogledi, događanja, iskustva", "Kongresi, simpoziji, seminari", "Zaštita", "Prikazi" i "In memoriam") donose niz priloga iz aktualne muzeološke problematike i recentnih kulturoloških događanja. Među njima su predstavljanja novih stalnih postava Muzeja grada Kaštela (Sanja Acalija), Tiflološkoga muzeja u Zagrebu (Željka Sušić) te Hrvatskoga muzeja turizma u Opatiji (Mirjana Kos Nalis), pregled aktivnosti hrvatskih muzeja u povodu Međunarodnoga dana muzeja 2008. g., prikazi novih izložaba i publikacija te fondova i djelatnosti MDC-a. Tekstovi su popraćeni bibliografskim bilješkama, sažecima na engleskome jeziku te crno-bijelim ilustracijama.

Prvi dvobroj 40. godišta MDC-ova časopisa Informatica Museologica donosi 24 priloga unutar sedam tematskih cjelina. U temi broja "Ljekarničke zbirke u muzejima" objavljena su četiri teksta: "Brodske apoteke iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku" (Ana Kaznačić), "Ljekarnička zbirke Thierry stalnog postava Muzeja grada Pregrade" (Iva Validžija), "Ljekarna Eugena Viktora Fellera u Donjoj Stubici" (Lorka Lončar) i "Povijest ljekarništva – dio stalnog postava u Povijesnom muzeju Istre" (Katarina Pocedić). To su vrijedni prilozi koji pridonose sagledavanju teme ljekarničkih zbirki u hrvatskim muzejima, a prvi se put obrađuje u hrvatskoj muzeološkoj teoriji. Rubrika "Riječ je o" donosi tekst Carmen Aguarod Otal "Inovacija i atrakcija u španjolskim arheološkim muzejima", koji govori o suvremenoj prezentaciji arheološke baštine. Autorica je u MDC-u 11. rujna 2009.g. održala predavanje o toj temi. Rubrika "Iz muzejske teorije i prakse" donosi šest priloga; Helena Bunijevac opisuje projekt muzealizacije zaštićene željezničke industrijske baštine u Zagrebu; Branka Vojnović-Traživuk istražuje povijest Etnografskoga muzeja u Splitu; Maja Šojat-Bikić predstavlja novu glazbenu zbirku Muzeja grada Zagreba operetne prvakinje Ruže Cvjetičanin; Dubravka Botica daje prikaz izložbe "Slike kneza izbornika Johanna Wilhelma", održane u münchenskoj Alte Pinakothek u prvoj polovici 2009.g.; Goranka Horjan opisuje projekt CRAFTATRACT iz perspektive doprinosa nematerijalne baštine regionalnom razvoju, a Sanja Japundžić istražuje stare rukopisne terenske dnevnike iz dokumentacijskih fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Rubrika "Iz dokumentacijskih fondova MDC-a“ donosi intervju i bibliografiju Ružice Drechsler-Bižić (Jozefina Dautbegović). Ponovno je oživljena i rubrika "Kolekcionari" tekstom Višnje Zgage o Veljku Martonu. Navedeni i ostali prilozi u Informatici većinom su popraćeni crno-bijelim fotografijama, bibliografskim bilješkama i sažecima na engleskome jeziku. Tema drugog dvobroja četrdesetoga godišta časopisa Informatica Museologica (40, 3/4) posvećena je iseljeništvu i iseljenicima iz Hrvatske te pod naslovom "U potrazi za boljim sutra" okuplja tri rada. Prvi je rad Ervina Dubrovića i opisuje iseljavanja u Ameriku od 1880. do 1914., uz izložbu Muzeja grada Rijeke "Merika". Drugi je prilog Tamare Nikolić i u njemu je osvrt na izložbu "Valiže & deštini" Etnografskoga muzeja Istre u Pazinu, a treći je prilog Karin Hess, koja opisuje djelatnosti i fundus Njemačkog iseljeničkog centra u Bremerhavenu. Druga stalna rubrika časopisa "Riječ je o" donosi tri priloga o "malim" muzejima. Tamara Mataija predstavlja Muzejsku zbirku Kastavštine u Kastvu i Etnografsku zbirku otoka Krka u Dobrinju, koje su organizacijski dijelovi Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. Iva Validžija dala je kraći pregled iz Arhiva Muzejskoga dokumentacijskog centra o muzejskim ustanovama između Rijeke i Zadra kao polazište za daljnja komparativna istraživanja njihova stanja u trenutku osnutka i u suvremeno doba. Treći je prilog Rade Dragojević Ćosović, u kojemu autorica opisuje rad Galerije moderne i suvremene umjetnosti Centra za kulturu "Vela Luka". Rubrika "Iz muzejske teorije i prakse" donosi pet priloga o recentnim muzejskim akvizicijama i izložbama, a prilozi iz "Dokumentacijskih fondova MDC-a" odnose se na biobibliografiju i intervju sa Zdenkom Frajtag iz Personalnoga arhiva zaslužnih muzealaca (Iva Validžija), anotiranu bibliografiju stručnih radova za zvanja u muzejskoj struci u 2009. te prilog o rukopisnoj ostavštini dr. Antuna Bauera i njegovu "Muzejskome arhivu" (Snježana Radovanlija Mileusnić). Časopis donosi i priloge hrvatskih muzejskih stručnjaka unutar rubrika "Pogledi, događaji, iskustva" i "Prikazi", a rubrika "Zaštita" objavljuje korisne naputke "Što činiti u slučaju nesreće, velike nesreće ili katastrofe?" Želimira Laszla, Bianke Perčinić Kavur i Helene Stublić. Sadržaj časopisa dostupan je i u .pdf formatu na URL:http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/izdavastvo/im/IM_40_%283-4%29_final.pdf

Četverobroj 41. godišta MDC-ova časopisa "Informatica Museologica" posvećen je temi "Iskustva katalonske muzejske scene". Urednici teme broja su dr. sc. Darko Babić, viši asistent na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i viša kustosica Lada Dražin-Trbuljak iz MDC-a. Oni su ujedno i autori uvodnog teksta u kojemu tumače odabir muzejske katalonske scene kao posebno inspirativne i poučne za hrvatsku muzejsku zajednicu. Tema broja okuplja radove "Muzeologija i muzeografija u Kataloniji u dvadesetom stoljeću" (Francesc Xavier Hernandez Cardona), "Zemlja arheoloških ostataka - arheološki muzeji na otvorenome u Kataloniji" (Clara Masriera Esquerra), "Povijesni muzej Katalonije: edukativni muzej" (Maria Feliu Torruella), "Suradnja - strateški instrument Pomorskog muzeja Barcelone" (Elvira Mata I Enrich), "Kulturna baština i upravljanje njome" (Malu Piedrabuena), "CosmoCaixa: prvi muzej nove generacije muzeja znanosti" (Hernan Crespo Bermejo), "Katalonija koja se prodaje turistu" (Nayra Llonch Molina, Eugeni Osacar Marzal). Predstavljanje katalonske muzejske scene nastavit će se i u sljedećem broju "Informatice". Rubrika "Riječ je o" posvećena je Galeriji umjetnina u Splitu i njezinoj obnovi, a donosi priloge Jadranke Vinterhalter i Bože Majstorovića. Prikazi recentnih izložaba i projekata, muzejskih akvizicija i publikacija objavljeni su u rubrici "Iz muzejske teorije i prakse", a među njima je i tekst Rajke Bračun Sova o iskustvima slovenskih muzeja na području cjeloživotnoga učenja i obrazovanja osoba treće životne dobi. Časopis donosi i pregled muzejskih aktivnosti uz 30. obljetnicu obilježavanja Međunarodnoga dana muzeja u Hrvatskoj (T. Cukrov), intervju i biografiju Zdenka Jajčevića (1946. - 2011.) iz MDC-ova Personalnog arhiva zaslužnih muzealaca (J. Dautbegović) i niz drugih priloga, a u rubrici "Zaštita" objavljeno je drugo poglavlje posvećeno procjenama opasnosti i rizika iz priručnika "Muzej u kriznim situacijama" autora Želimira Laszla, Bianke Perčinić-Kavur i Helene Stublić. Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskome jeziku i crno-bijelim ilustracijama.

Muzejski dokumentacijski centar u najnovijem je četverobroju časopisa Informatica Museologica (42, 1/4, 2011.) u temi broja nastavio s predstavljanjem iskustava katalonske muzejske scene (prvi dio objavljen u Informatici Museologici, 1/4, 2010.) i donosi šest priloga. To su: Industrijska baština: sustav muzeja nacionalnog Muzeja znanosti i tehničkog muzeja Katalonije mNACTEC (Magda Fernandez Cervantes), Barcelona: kolijevka edukacijskih gradova (Laia Coma Quintana), Novi obrazac kulturnih ustanova: primjer katalonskog Centra za interpretaciju romanike (Carolina Martin Pinol), Radionica projekata, muzeografija i baština Sveučilišta u Barceloni: 10 godina (Joan Santacana Mestre), Mjesta sukoba kao baština (Maria del Carmen Rojo Ariza) i Umjetnički muzeji u Kataloniji: muzeografija i didaktika (Victoria Lopez Benito). Rubrika Riječ je o… posvećena je muzejima na otoku Braču i donosi priloge Andree Matoković Muzej otoka Brača na Škripu i Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu te prilog Jasne Damjanović Ispod stijene – Pustinja. Rubrika Iz muzejske teorije i prakse donosi 16 priloga, u rubrici Iz dokumentacijskih fondova MDC-a prenesen je razgovor s Renatom Gotthardi-Škiljan za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca (Jozefina Dautbegović) te anotirana bibliografija stručnih radova za stručna zvanja (S. Radovanlija Mileusnić). U nizu priloga iznimno bogatog broja Informatice objavljena su i dva nova poglavlja o planiranju i pripremama budućega priručnika Muzej u kriznim situacijama Želimira Laszla, Bianke Perčinić-Kavur i Helene Stublić. Svi prilozi iz časopisa, osim u tiskanome, mogu se čitati i u elektroničkom obliku (u PDF formatu) na web stranicama MDC-a http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/izdavastvo/im/IM_42_1-4_2011.pdf (datum pristupa: 5. rujna 2012.).

Tema broja: Muzeji svjetskih i europskih kultura / Iskustva hrvatskih muzeja u projektima EU fondova. Najnoviji broj časopisa Informatica Museologica sadržava 48 priloga (od čega 6 prijevoda) koje je priredilo 62 autora i autorica. U godini u kojoj je Hrvatska pristupila Europskoj uniji časopis u fokusu donosi iskustva o radu i upravljanju inozemnih muzeja čiji se kontekst definira kao europskih i svjetskih kultura (Sanne Houby-Nielsen; dr. Jutta Engelhard; dr.sc. Elisabeth Tietmeyer; Wim De Vos) te bilježi vrlo uspješne suradnje hrvatskih muzeja u projektima financiranima EU fondovima (Nataša Šukovići; Dunja Nekić; Zvjezdana Antoš; Vesna Meštrić, Jadranka Vinterhalter).

Tema broja: Ekomuzeji danas: od teorijskih promišljanja do realizacije ekomuzeja